Gradska knjižnica Rijeka 2024.: ritmovi nove gradske kreativne tvornice

Ispisati priču o Gradskoj knjižnici Rijeka za 2024. godinu sigurno nije jednostavno, posebno kada pred očima imate sve ranije tekstualne inventure koje smo pedantno i iscrpno ispisivali svih ovih godina. 

Sve su one djelovale zgusnuto, bogato, intenzivno, sadržajno pa i kada su bile ona očajna 2020. godina, a opet samo je jedna 2024., prva u kojoj smo od početka do kraja djelovali kroz novu zgradu središnje knjižnice što je donijelo potpuno nove iskustvene, tehničke, formalne, programske, komunikacijske i sadržajne dinamike funkcioniranja i prisutnosti knjižnice u zajednici. 

Po doseljavanju u novi stan trebaju vam ponekad i mjeseci ne bi li se s njime saživjeli, osjetili prostor kao svoj, shvatili sve prednosti i nedostatke. Zamislimo sada kako je to sa zgradom od 4 500 kvadrata u kvartu koji je bio ruševina i s tako složenim javnim zadaćama. 

Ipak, nakon godinu dana možemo reći kako smo stvarno i isprobali gotovo svaki njen kutak pa inventuru možemo ispisati i kroz nabrajanje svakog dana u kojem je dilemu izazivalo zašto neka klimatizacijska jedinica ne radi, zašto se ne pali automatska svjetiljka u WC-u, zašto je stao “vlakić” s knjigama, lift s korisnicima, kako otvarati pristupne “stupiće” ili gdje uputiti dostavljače jer još nije stigao poštanski sandučić… 

Na fotografiji: Odmor na livadi ispred Gradske knjižnice Rijeka.

Iskustva su to kakva vam mogu pružiti samo ovako fascinantno nastale zgrade, na terenu koji je donedavno bio nazivan “bivšim”, ali ono najvažnije je kako smo o svemu tome učili, tražili rješenja i na kraju krajeva održali funkcionalnim. Iako bi inventura tog tipa bila isto iscrpna ovdje nas zanima jedna druga - o našem smislu i sadržaju.

I počnimo stoga od rikverca, od dana koji je možda najbolje i pokazao taj smisao - od obilježavanja prvog rođendana 19. prosinca 2024. godine. Zamišljen kao demonstracija jednog intenzivnog radnog dana na platformi ovakve zgrade održavalo se pet različitih radionica drugačijeg smisla i sadržaja, autorski susret, DJ-ing te naposljetku i koncert grupe Turisti. Sve u paralelnom maratonu dobrih vibracija. Pogledaš li desno ljudi slažu vlastite svjećice i peku kolače, lijevo sade cvjetajuće svjećice, gore narukvice od smole, iza ugla grad od Minecraft kockica, a iza stakla pričaju o depresiji! 

Na fotografiji: Rođendanska radionička dinamika u Gradskoj knjižnici Rijeka.

To je taj osjećaj koji želimo - knjižnicu kao mjesto stvaranja novih vrijednosti, otvorenog razgovora o najsloženijim i najtežim temama, pozitivnog utjecaja na zajednicu i pojedinca te onda kada je to potrebno i zabave. Sve to smo iskušavali u svim mogućim formatima kroz cijelu godinu, ali rođendan je doista kvalitetno sažeo.

Nastavimo inventurnu vijugavu vožnju u “rikverc”.

Kroz 2024. godinu održali smo gotovo 200 vođenih šetnji usmjerenih upoznavanju s novom knjižnicom različitih skupina - građana, umirovljenika, školskih razreda, knjižničara, turističkih grupa… Posebno u kontekstu građanskih šetnji u siječnju i veljači kojima smo obilježili početak godine svi su dobili slojevitu priču u rasponu od povijesti obilježene tvornicom cigareta do detalja o automatiziranom sustavu za knjige koji je kroz godinu do odredišta provozao tisuće knjiga. Pri tome je posebno lijepo bilo vidjeti zadovoljstvo i znatiželju koji su obilježili većinu druženja s građanima među kojima je bilo i poduzetnika, i bivših radnika "Benčića", i političara, i suvremenih radnika.

Na fotografiji: S jedne od nebrojenih grupnih šetnji novom zgradom knjižnice.

Zanimalo vas je sve - od toga što se događa u slučaju požara do razine potresa koju zgrada može izdržati. Naravno, i ne samo katastrofe, ali mi se najviše nadamo kako nikada nećemo i saznati realne vrijednosti parametara. No treba se pohvaliti kako je skupina projektanata čelične konstrukcije i dobila vrijednu nagradu struke. Zainteresirane grupe uvijek nam se mogu javiti i kroz 2025. godinu. 

Rad u novoj zgradi donio je potpuno nove konceptualne trenutke, a sigurno najvažniji je uspostava djelovanja našeg prvog odjela za mlade. Do sada Gradska knjižnica Rijeka uopće nije imala specifičan sadržaj i prostor usmjeren radu s populacijom mladih od 15 do 30 godina te smo se našli na potpuno novom terenu. Prikladnog imena Rasadnik, prema jednom našem ranijem projektu, a zbog smisla kojeg mislimo da treba imati u novom gradu, u njemu se je 3D printalo, upoznavalo VR, učilo, sviralo u segmentu Zvučnika, igralo društvene igre, stvaralo rukama, posuđivalo ili pričalo o stripovima. 

Na fotografiji: Na radionici DJ-inga u Zvučniku.

Niz je važnih tema o kojima se učilo uz American Corner Rijeka programe, bio to Pop Science usmjeren na nove znanstvene teme ili kroz aktivnosti o financijskoj pismenosti, marketingu i medijima. Rasadnik se pokazuje kao nevjerojatno potentna i višeslojna platforma koja će imati svoje evolucije ovisno o širim gradskim potrebama. Jedna od važnih tema sljedeće godine bit će nam more s obzirom da se i riječki odnos s njime radikalno produbljuje - od jeseni s terase smo gledali i nove goropadne kontejnerske dizalice.

Na fotografiji: VR igre u Rasadniku.

Svih ovih mjeseci mladost je upravo možda i najviše pružala ritam novoj knjižnici jer na stotine novih korisnika, posebno gostiju našeg grada, prepoznalo je njene mogućnosti pružajući jedinstveni kozmopolitski osjećaj. 

Iako ćemo konačne brojeve tek podcrtati u siječnju 2025. godine, sa studenim 2024. godine u Gradsku knjižnicu Rijeka upisala su se 19 826 korisnika što je najbolje sagledati kroz perspektivu s rekordnom 2019. godinom kada je u istom razdoblju upisano 18 920 korisnika. Brojači ulazaka izmjerili su preko 163 000 ulazaka. Pomaci su očiti kao i dinamika koju pomalo stvaramo u našem bloku.

Na fotografiji: Najnačitanije stepenice u gradu.

U ovakvom kontekstu došlo je i do novih sazrijevanja i rada na našim vlastitim produkcijama. Manifestacije se pokazuju velikim terenom u kojem je potrebno stvarati intenzitet sadržaja i iskustva koji može privući i zadovoljnima održati više stotina i tisuća posjetitelja. Zajedno s partnerima stvorili smo tako originalni koncept Ljetne priče iz Benčića koja je od 17. lipnja do 31. srpnja pružala bloku programski ritam s preko 100 različitih aktivnosti. 

Bilo je unutar nje posebno upečatljivih trenutaka, a izdvajamo program Knjiga na jutarnjim mjestima kojim smo u netipičan termin (10 sati ujutro) i dvorišne lokacije kvarta doveli četiri sjajne hrvatske autorice - Koranu Svilar, Snježanu Banović, Đurđicu Čilić i Marinu Vujčić. Unatoč jutru i vrućinama u našem hladu bilo je preko 200 gostiju! 

Na fotografiji: Susret s Marinom Vujčić i Zoranom Žmirićem u dvorištu s preko 100 sudionika.

Napravili smo i pravi dan proslave novootkrivenog starog gradskog perila kojeg smo kreativno iskoristili na sve moguće načine, sukreirali smo sa susjedima iz Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Muzeja grada Rijeke i prvi Benzine, mali artistički usmjeren kvartovski fanzin, a bili smo i suorganizatori prvog sajma ploča elektroničke glazbe s Greenlight Collectiveom.  

Programi u različitim formatima - autorski susreti, predavanja, paneli, čitateljski klubovi (...) svakako su diktirali dobar dio svakodnevnog ritma - u novoj knjižnici održana je 631 programska aktivnost sa 16 359 sudionika što je apsolutni rekord. I sve to su podaci bez hiperaktivnosti Dječje kuće! Godinu su obilježile skoro beskonačne linije autorskih susreta, predstavljanja knjiga i razgovora o knjigama pa ih se je na stolu u dvorani susreta našlo oko 100, a sve to su osnaživali redovni susreti naših čitateljskih klubova koji imaju svoj ritam nastanka i nestanka.

Na fotografiji: Sve češća gužva na autorskim susretima. 

Knjiga i autori su nam bili u stalnom fokusu pa je posebno zadovoljstvo što je 15. listopada upravo u našoj knjižnici održano službeno nacionalno otvorenje novog Mjeseca hrvatske knjige s temom pripovijedanja. U Mjesecu hrvatske knjige predstavili smo i pobjedničku knjigu Književne nagrade Drago Gervais -  tiskano izdanje knjige “Vi niste ovdje” Doris Pandžić čiji smo i izdavač. Na police nam je iz drugih izdavačkih kuća kroz nabavu stiglo preko 20 000 knjiga.

Na fotografiji: S otvorenja Mjeseca hrvatske knjige.

Ništa manje intenzivno nismo radili ni kroz Dječju kuću koju već četiri godine uporno i pedantno oblikujemo. Sve njene upečatljive trenutke teško je nabrojati, ali istaknimo neke: prve trodnevne Dane (poop)anja kao zezasto dočekivanje proljeća i novog rođendana, održani Tjedan dobre dječje knjige u travnju s preko 50 aktivnosti te ljetni festival Tobogan koji je u svom osmom izdanju uz širenje koncepta i na mlade nastavio biti gradskim hitom. 

Na fotografiji: Prvi toboganski dan u lipnju 2024.

Posebno smo ponosni na koncept Kulturne obitelji s aktivnostima usmjerenima na zajednički rad djece i roditelja, a odvijale su se kroz jesen kroz različite radioničke formate koji su tražili jedan obiteljski pristup. U Dječjoj kući razvijen je i programski koncept proslave rođendana koje vodimo pod etiketom “dosadni” što ne zvuči kao prodajno pobjednička strategija, ali cilj nam je općenito stvarati malo manje adrenalina, a više zadovoljstva sa sadržajem.  I ide nam dobro.

Na fotografiji: S prljavih radionica u Dječjoj kući.

Poput Kulturne obitelji i “dosadnih” rođendana u svim tim našim kreativnim potragama pojavljivalo se je i puno novosti koje će nam biti važne za budućnost u radu s različitim demografskim skupinama. Stvorili smo tako i koncept Radija Benčić kojeg doživljavamo esencijalnim za buduće audio stvaralaštvo i dijelom našeg fokusa na medijsku pismenost i stvaralaštvo. 

U suradnji s djecom i mladima kreirali smo i prve emisije čiji je smisao bio prije svega treniranje i motiviranje zainteresirane ekipe. Edukacija i osnaživanje drugih su nam najvažniji. Po kreativnim putevima posebno smo nastojali otkrivati i nove talente, izdvajamo svakako mladu vizualnu umjetnicu Elenu Kiss koja nam je napravila jedinstvene pastelne radove za Kulturnu obitelj, Benzine, Radio Benčić... 

Na fotografiji: Edukacija stvaranja audio knjiga.

Audio kultura nam je bitna na puno razina pa smo tako u srpnju predstavili i uslugu pristupa zvučnim knjigama za sve one kojima je to najbolji format za iskustvo priče. I samostalno smo se okušali u treningu stvaranja audio knjiga pa smo kroz projekt Knjiga svima objavili knjigu Mirovanje koju je i pročitala sama autorica Dunja Matić Benčić.

Održali smo i tri Književne rezidencije Kamov kroz koje je najvažnije da su iza sebe ostavile autorske tragove po guštu te ih možete i samostalno istražiti. Gosti su nam bili različitog profila, a sve s temom kojom smo postavili kao krovnu - starenje. Došli su nam tako književni kritičar Saša Ćirić, strip umjetnica Helena Klakočar i književnica Snježana Radetić. Svaki sa svojom estetikom, pristupom i stvaralačkim željama.

Na fotografiji: Rezidentica Helena Klakočar pokazuje kako je nacrtala Rijeku.

Obilježili smo dvadeseti rođendan Županijskog bibliobusa programom Tuli, tuli…kultura!, a kroz kojeg smo u niz stajališta u Primorsko-goranskoj županiji doveli začine nekih od naših najboljih programa. Možda je najegzotičniji bio susret Knjiga na nezgodnim mjestima s Igorom Belešom i Enverom Krivcem. Bio je to prvi književni susret u Rupi, famoznom graničnom mjestu.

Na fotografiji: Saša Ceci u bibliobusu na stajalištu u Dražicama.

Po prvi puta održali smo i programe iz koncepta Treće dobi čitanja koji je bio usmjeren na edukaciju osoba treće životne dobi na planu digitalne kulture, ali ne uobičajenih računalnih edukacija nego stvarnom razumijevanju dubokih aspekata njenih stvaralačkih i životnih implikacija. Zato su mnogi od vas tijekom njih prvi puta držali joystick u rukama igrajući Nintendo Switch ili si pak instalirali aplikaciju za internet bankarstvo. 

Digitalno je donijelo sa sobom i toliko izazova te smatramo kako ih je važno dobro razumjeti ne bi li doista ostali sigurnima. Posljednji susret je bio o digitalnoj detoksikaciji i pokazao je koliko smo sretni kada se od svega toga adekvatno i oslobodimo.

Na fotografiji: Umirovljenici voze Super Mario Kart na Nintendo Switchu.

Putokaz razvoja Gradske knjižnice Rijeka pokazuju i mnogobrojne suradnje. Teško je neku istaknuti kao važniju, ali svakako nam je posebno intenzivna suradnja sa Sveučilištem u Rijeci kroz Centar za popularizaciju i promociju znanosti i Zakladu Sveučilišta u Rijeci. Održani su tako u knjižnici segmenti Festivala znanosti, predavanja Sveučilišta za treću dob kao i ciklus Što ja to istražujem. 

Suradnje s udrugama posebno cijenimo tako da bez nekih od njih ne bi bilo ni dobrih slojeva našeg programa. Tu su nam uvijek Kultura svima svugdje s inkluzivnim aktivnostima, Centar tehničke kulture sa STEM piknikom, Smart s podrškom projektnom razvoju, Delta na planu rada s mladima, Društvo arhitekata Rijeka o arhitekturi i urbanizmu, VMB o djeci, kao i mnogi drugi. S izdavačem V.B.Z. surađivali smo posebno blisko na organizaciji ovogodišnjeg festivala autora Vrisak, posebno u njegovom segmentu za “juniore” u Dječjoj kući.

Na fotografiji: Razgovor o inkluzivnoj kulturi u Rasadniku.

Županijska matična razvojna služba početkom 2024. godine s ponosom je organizirala predstavljanje novog prostora Gradske knjižnice Rijeka za knjižničare narodnih i školskih knjižnica PGŽ s kojima se suradnja nastavila tijekom cijele godine kroz različite vidove programa i edukacija. Radili smo na daljnjem razvoju portala Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije uključivanjem novih knjižnica: Gradske knjižnice „Janet Majnarich“ Delnice, Gradske knjižnice Bakar, knjižnice Pomorske škole Bakar i njihovih digitaliziranih sadržaja (starih razglednica, starih atlasa i karata, rukopisa, grafičkih mapa, vlastitih izdanja i dr.). Rad na povećanoj vidljivosti zavičajne digitalne baštine Gradske knjižnice Rijeka i ostalih knjižnica uključenih u Zavičajnu digitalnu knjižnicu PGŽ dobio je još veću važnost ulaskom u nacionalni projekt eKultura.

Na fotografiji: Povjesničarka umjetnosti Julija Lozzi Barković u vođenoj šetnji kvartom knjižnice Potok.

Nastavili smo rad na identifikaciji građe tiskane do 1850. godine, kao i rukopisne građe u školskim i narodnim knjižnicama te je u tijeku izdavanje rješenja o statusu kulturnog dobra za građu triju knjižnica, a na temelju izvješća koje smo dostavili Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Uspješno smo proveli HAWaton natjecanje u prikupljanju mrežnog sadržaja u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu – Hrvatskim arhivom weba u kojem su sudjelovali učenici Ekonomske škole Mije Mirkovića i Škole za trgovinu i modni dizajn sa svojim knjižničarkama, pri čemu su nastale dvije tematske zbirke: Ri rock i Karolina riječka.

Aktivno smo s tematskim izlaganjima sudjelovali u obilježavanju visokih obljetnica koje su slavile knjižnice u našoj županiji kao i na Županijskom stručnom vijeću ravnatelja osnovnih škola PGŽ s temom predstavljanja novog Standarda za školske knjižnice.

Nastavili smo biti i standardno raspisanom knjižnicom i to sada također s novim konceptom jer su na jednoj stranici integrirani naši Magazin (kultura knjige), Rasadnik (kultura mladih) i Brickzine (kultura djece i roditelja). Nastalo je i više značajnih i trajno vrijednih tekstova, a izdvojit ćemo samo nekoliko: Slavenke Drakulić o starenju, Grete Grakalić Rački o metamoderni na planu samopomoći, šetnju riječkim knjižarama Irene Hojsak, knjige o dječjim igrama Marije Bratonje, Bojana Mušćeta o Kingovom pisanju i sjajne prikaze Franke Blažić … 

Na fotografiji: Novinar Aleksandar Stanković priča u Gradskoj knjižnici Rijeka o depresiji.

Posebno nam je drag splet tekstova Knjige petkom koji nastaje od strane samih knjižničarki iz internih razgovora o pročitanim naslovima. To su preporuke iz prve ruke, a te vodiče kroz ovaj sadržajni kaos trebamo najviše. O svim ovim aktivnostima puno bi manje znali bez medijske podrške koju nam pružaju svi lokalni medijski portali i mediji: Fiuman, Novi list, Riječanin, Stilueta, Radio Rijeka, La Voce, Art-kvart, Radio Korzo, Laganini, Moja Rijeka, Regionalni…

Uz sav taj svakodnevni javno vidljivi rad nastavili smo i onaj interni na osnaživanju, projektizaciji, potrazi za sredstvima (...) jer samo tako možemo osigurati nastavak nastanka kvalitetnog sadržaja. To su rezultati rada koji su ponekad vidljivi tek nakon nekoliko godina, a tako smo zapravo sa Gradom Rijekom i sudjelovali u stvaranju cijelog bloka od daleke 2012. godine kada je sve bio malo kome uvjerljivi crtež na papiru. To nas je dobro podsjetila sjajna izložba Preuzmimo Benčić kroz koju se vidjelo kako se s projektom i odrastalo. Sada smo ipak na drugačijem mjestu.

Na fotografiji: Originalna sudionica akcije Preuzmimo Benčić sada i kada je bila mala. 

U svibnju 2024. napokon je zaključeno gradilište okoliša oko knjižnice, a na višegodišnje mjesto rada sa šutom posađene su prve biljke. Kroz jesen 2024. godine izvršena je i prva sjetva te sada je svugdje oko zgrada trava. Postavljeni su znakovi pješačke zone. 

Iako svi ovi detalji koje navodimo mogu nekome zvučati izlišno prostor Gradske knjižnice Rijeka u Benčiću prava je mala zelena oaza u samom centru betonskog grada te potpuno novi kontekst postojanja. Pred nama je tek prvo proljeće u kojem nema bagera i u kojem je sve oko nas zeleno što nam predstavlja veliki užitak i odgovornost. I puno prilika.

Na fotografiji: Atmosfera dvorišta Gradske knjižnice Rijeka koja nije grafička vizualizacija. 

Godina 2025. za nas će predstavljati nastavak rada na razvoju našeg bloka, osnaživanje započetih koncepata, osiguravanje stabilnosti funkcioniranja i vašeg svakodnevnog dolaska po stotine knjiga. U ovom trenutku vjerujemo da sve obrise nacrta imamo, a ono što je potrebno osnažiti su boje koje koristimo.

Vaša

Gradska knjižnica Rijeka.